Prepoznaj trgovinu
Ima li vidljivih znakova nasilja, straha ili uznemirenosti? Žrtve trpe surovo fizičko i psihičko zlostavljanje.
Žrtve su često svjesne ili su navedene da vjeruju kako njihovi trgovci sarađuju sa policijom.
Trgovci obično oduzmu žrtvi dokumente, a ponekad i mobilni telefon i novac, kako bi mogli da je kontrolišu.
Žrtvama obično nije dopušteno da se slobodno kreću, niti da ulaze u interakciju sa drugim ljudima, a i onda kada im je to dopušteno, njihovo kretanje i komunikacija su pod strogom kontrolom trgovaca ljudima.
Seksualna eksploatacija uglavnom se dešava ženama i djevojčicama i na prostoru Zapadnog Balkana najčešći je oblik trgovine ljudima. Pored prinudne prostitucije koja je najzastupljenija, ovaj oblik eksploatacije može podrazumijevati i seksualno iskorištavanje u pornografske svrhe i eksploataciju kroz seks-servise na internetu.
Radna eksploatacija je drugi po zastupljenosti oblik trgovine ljudima, i kada su u pitanju žrtve sa Balkana, uglavnom se dešava muškarcima zaposlenim u građevinskoj industriji. U svijetu je često i iskorištavanje u poljoprivredi, fabrikama i drugim radno-intenzivnim sektorima.
Nasuprot širokorasprostranjenoj predrasudi da se radi o tradiciji u pojedinim društvima, prinudni brakovi ne smiju se pravdati kulturološkim razlikama. Žrtve ovakvog načina eksploatacije mogu iskorištavati i porodice u koje su prodate kroz radnu, seksualnu eksploataciju ili neki drugi vid eksploatacije.
Žrtve se mogu eksploatisati i kroz prinudu na vršenje krivičnih djela. Međutim, prinuda na vršenje krivičnih djela često se ne prepoznaje kao oblik trgovine ljudima, zbog čega žrtve često bivaju osuđene za djela koja su počinile pod prinudom, a njihova prava ostaju nezaštićena.
Prinudan rad u kući je oblik trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije kojem su najčešće podložne žene i djevojčice. Baš kao i kod drugih oblika trgovine ljudima, žrtve prinudnog rada u domaćinstvu mogu postati osobe koje su tražile posao u zemlji i u inozemstvu.
Prinudno prosjačenje također može biti jedan od oblika trgovine ljudima kojem su podložna i djeca i odrasli, a pod posebnim rizikom su osobe s fizičkim i mentalnim problemima i smetnjama.
Ima li vidljivih znakova nasilja, straha ili uznemirenosti? Žrtve trpe surovo fizičko i psihičko zlostavljanje.
Žrtve su često svjesne ili su navedene da vjeruju kako njihovi trgovci sarađuju sa policijom.
Trgovci obično oduzmu žrtvi dokumente, a ponekad i mobilni telefon i novac, kako bi mogli da je kontrolišu.
Žrtvama obično nije dopušteno da se slobodno kreću, niti da ulaze u interakciju sa drugim ljudima, a i onda kada im je to dopušteno, njihovo kretanje i komunikacija su pod strogom kontrolom trgovaca ljudima.
Seksualna eksploatacija uglavnom se dešava ženama i djevojčicama i na prostoru Zapadnog Balkana najčešći je oblik trgovine ljudima. Pored prinudne prostitucije koja je najzastupljenija, ovaj oblik eksploatacije može podrazumijevati i seksualno iskorištavanje u pornografske svrhe i eksploataciju kroz seks-servise na internetu.
Radna eksploatacija je drugi po zastupljenosti oblik trgovine ljudima, i kada su u pitanju žrtve sa Balkana, uglavnom se dešava muškarcima zaposlenim u građevinskoj industriji. U svijetu je često i iskorištavanje u poljoprivredi, fabrikama i drugim radno-intenzivnim sektorima.
Nasuprot širokorasprostranjenoj predrasudi da se radi o tradiciji u pojedinim društvima, prinudni brakovi ne smiju se pravdati kulturološkim razlikama. Žrtve ovakvog načina eksploatacije mogu iskorištavati i porodice u koje su prodate kroz radnu, seksualnu eksploataciju ili neki drugi vid eksploatacije.
Žrtve se mogu eksploatisati i kroz prinudu na vršenje krivičnih djela. Međutim, prinuda na vršenje krivičnih djela često se ne prepoznaje kao oblik trgovine ljudima, zbog čega žrtve često bivaju osuđene za djela koja su počinile pod prinudom, a njihova prava ostaju nezaštićena.
Prinudan rad u kući je oblik trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije kojem su najčešće podložne žene i djevojčice. Baš kao i kod drugih oblika trgovine ljudima, žrtve prinudnog rada u domaćinstvu mogu postati osobe koje su tražile posao u zemlji i u inozemstvu.
Prinudno prosjačenje također može biti jedan od oblika trgovine ljudima kojem su podložna i djeca i odrasli, a pod posebnim rizikom su osobe s fizičkim i mentalnim problemima i smetnjama.